Očuvanje autohtonih pasmina, među kojima posebno mjesto zauzima istarsko govedo, nije samo pitanje zaštite tradicije, nego i budućnosti stočarstva, održavanja pašnjaka i razvoja ruralnih područja. Upravo su te teme u središtu međunarodne konferencije „Europska genetska baština – Uloga autohtonih pasmina u očuvanju pašnjačkih sustava“, koja je danas otvorena u Grand Hotelu Brioni u Puli.
Konferencija, koju organizira Agencija za ruralni razvoj Istre (AZRRI) uz potporu Istarske županije, okupila je domaće i međunarodne znanstvenike, stručnjake i praktičare koji se bave očuvanjem životinjskih genetskih resursa, održivim upravljanjem pašnjacima i gospodarskim vrednovanjem autohtonih pasmina.
Otvarajući konferenciju, istarski župan Boris Miletić podsjetio je na promjene koje su se tijekom proteklih tridesetak godina dogodile u unutrašnjosti Istre. Nekadašnje iseljavanje stanovništva iz ruralnih područja prema obalnim gradovima i većim urbanim sredinama ostavilo je brojna sela gotovo praznima. Danas je, istaknuo je, situacija znatno drukčija, a razvoj poljoprivrede, stočarstva i turizma pridonio je oživljavanju unutrašnjosti poluotoka.
Od gotovo praznih sela do 2,7 milijuna noćenja
– Prije dvadesetak godina središnja Istra ostvarivala je oko 100 tisuća turističkih noćenja, a danas područja Istre koja nisu u neposrednom kontaktu s morem bilježe oko 2,7 milijuna noćenja – rekao je Miletić, usporedivši taj rezultat s turističkim prometom Zagreba i kontinentalnih županija. Prema njegovim riječima, jedan od važnih razloga zbog kojih posjetitelji dolaze u Istru, uz klimu i blizinu mora, upravo je enogastronomija. A ona je neraskidivo povezana s poljoprivredom i stočarstvom, djelatnostima koje su stoljećima oblikovale istarski krajolik i način života.
– Stoka, ili kako mi u Istri volimo reći „blago“, stoljećima je prehranjivala naše obitelji. Međutim, danas se način života promijenio i da nema entuzijazma i ljubavi, ali i ekonomskog modela koji osigurava održivost i profitabilnost, teško bi bilo zadržati ovu proizvodnju u našoj Istri – poručio je župan. Zahvalio je stočarima i mladim poljoprivrednicima koji nastavljaju tu tradiciju, naglasivši da svojim radom istodobno čuvaju baštinu i stvaraju autentične proizvode koji su sve traženiji. Dodao je da će u Istarskoj županiji i ubuduće imati partnera.
Autohtone pasmine važan su odgovor na klimatske promjene
O važnosti očuvanja izvornih pasmina govorio je i direktor AZRRI-ja Igor Merlić, istaknuvši da njihova vrijednost nadilazi tradiciju i kulturni identitet. Riječ je o životinjama koje su se tijekom generacija prilagođavale specifičnim uvjetima istarskog prostora, od klime i vegetacije do dostupnosti vode i načina korištenja pašnjaka. U vremenu sve izraženijih klimatskih promjena upravo ta prilagodljivost postaje njihova velika prednost.
– Naš cilj je očuvati autohtone pasmine na gospodarstvima i pašnjacima te sačuvati njihovu neraskidivu povezanost s istarskim prostorom i tradicijom. One su se generacijama prilagođavale lokalnoj klimi i vegetaciji, terenu, dostupnosti hrane i vode te načinu na koji je čovjek gospodario prostorom. Njihova vrijednost zato danas ponovno dolazi do izražaja – rekao je Merlić.
Naglasio je da promjene u temperaturama, dostupnosti vode, vegetaciji i trajanju sezone ispaše već utječu na stočarsku proizvodnju. Zbog toga očuvanje genetske raznolikosti nije samo pitanje zaštite naslijeđa, nego i stvaranja otpornijeg poljoprivrednog sustava.
– U takvim okolnostima genetska raznolikost, otpornost i sposobnost prilagodbe autohtonih pasmina postaju resurs za budućnost, a ne samo naslijeđe prošlosti – istaknuo je direktor AZRRI-ja.
Znanstvenici iz pet zemalja o budućnosti izvornih pasmina
Konferencijski program obuhvaća plenarna predavanja i panel-rasprave posvećene povezanosti životinjskih genetskih resursa, pašnjačkih sustava i tržišne vrijednosti proizvoda dobivenih od autohtonih pasmina. Među plenarnim predavačima su prof. dr. sc. Ante Ivanković sa Sveučilišta u Zagrebu, nacionalni koordinator za animalne genetske resurse Hrvatske, te prof. emer. dr. sc. Giovanni Bittante sa Sveučilišta u Padovi.
U sklopu programa održan je panel „Sinergija animalnih genetskih resursa, pašnjačkih sustava i tržišne valorizacije proizvoda“, koji je moderirao dr. sc. Antonio Franca iz talijanskog Instituta za sustave animalne proizvodnje u mediteranskom okruženju (CNR). Uvodno izlaganje održao je i prof. dr. Nazan Koluman sa Sveučilišta Çukurova u Turskoj.
Jedna od tema konferencije je i primjena genomike u očuvanju ugroženih izvornih pasmina. O tome je predviđena rasprava stručnjaka sa sveučilišta iz Italije, Turske, Hrvatske i Grčke, uključujući Politehničko sveučilište Marche, Sveučilište Çukurova, Sveučilište u Zagrebu, Sveučilište u Padovi i Aristotelovo sveučilište u Solunu. U središtu rasprava tako su i mogućnosti da se očuvanje autohtonih pasmina poveže s ekonomskom održivošću stočarskih gospodarstava. Uz zaštitu genetske baštine i bioraznolikosti, važan je izazov osigurati uvjete u kojima će se uzgoj izvornih pasmina dugoročno isplatiti proizvođačima, a njihovi proizvodi pronaći odgovarajuće mjesto na tržištu.