Na funtanjanskim Perilima ponovno je oživjela svakodnevica mjesta kakva je bila početkom 20. stoljeća. Drugo izdanje manifestacije Peškaluna, održano 25. srpnja, spojilo je priče o ribarima, ženama koje su ondje prale rublje, tradicijske igre, stare zanate, glazbu i domaću gastronomiju te još jednom pokazalo koliko se lokalna povijest može približiti publici kada se vrati upravo na mjesta na kojima je nastajala.
Peškaluna nije zamišljena kao klasična folklorna manifestacija, nego kao kulturno-interpretacijski program kojim Funtana čuva i predstavlja vlastitu baštinu. U središtu priče su more, ribarstvo i izvori pitke vode, tri elementa koji su desetljećima određivali život mjesta, ali i prostor Perila, nekadašnje važno mjesto susreta i svakodnevnog života Funtanjana.
Perila su nekada bila jedno od središta života Funtane
Na Perilima su generacije žena ispirale rublje, ondje se razgovaralo, prenosile vijesti i stvaralo svakodnevno zajedništvo. Istodobno su muškarci odlazili na more, popravljali mreže i živjeli od ulova koji je prehranjivao njihove obitelji. Upravo je ta atmosfera bila temelj ovogodišnje Peškalune. Umjesto da se o nekadašnjem životu samo govori, pojedini njegovi prizori ponovno su odigrani pred publikom, pa su Perila na jednu večer postala svojevrsna otvorena pozornica funtanjanske povijesti.
Članice Ženske udruge Loza prikazale su kako se nekada pralo rublje na Perilima, vraćajući jedan od najupečatljivijih prizora iz života tadašnjih žena. Tradicionalne dječje igre podsjetile su pak na vrijeme kada djeci nisu trebala posebno uređena igrališta jer su ulica i prostor ispred kuće bili dovoljni za igru i druženje. U programu je sudjelovao i Zbor Zajednice Talijana „La Contrada“, dok su ribarske priče i scenski prikaz „Ribar i njegovo prigovaranje“ kroz humor predstavili dio svakodnevice ljudi koji su živjeli od mora.
Peška i luna dale su ime manifestaciji
I sam naziv Peškaluna govori o karakteru mjesta. Nastao je spajanjem lokalnog izraza „peška“, kojim se označava ribarenje, i riječi „luna“, odnosno mjesec. Ime tako priziva sliku ribarskog mjesta i mora pod mjesečinom. Ribarstvo je zato zauzelo važan dio programa. Posjetitelji su mogli vidjeti kako se nekada plela i popravljala ribarska mreža, vještina bez koje nije bilo moguće zamisliti svakodnevicu lokalnih ribara.
Peškaluna je predstavila i niz tradicijskih znanja koja su nekoć bila običan dio svakodnevnog života, a danas ih se sve rjeđe ima priliku vidjeti. Prikazana je ručna izrada papira, predenje na preslici i pletenje košara od vrbe. Uz stare zanate vratile su se i igre koje su nekada bile nezaobilazan dio druženja. Za stolovima su se ponovno igrale briškula i trešete, kartaške igre duboko povezane s društvenim životom Istre i obalnih mjesta.
Merkatino okupio lokalne proizvode i okuse
Važan dio večeri bio je i Merkatino, prostor posvećen domaćim specijalitetima, lokalnim proizvodima i ugostiteljskoj ponudi. Gastronomija je time postala još jedan način predstavljanja identiteta mjesta, uz priče, običaje i zanate. Takav spoj posebno je važan za manifestaciju koja se obraća i domaćim ljudima i gostima. Posjetitelji ne dobivaju samo scenski prikaz prošlosti, nego kroz hranu, glazbu i neposredan kontakt s lokalnom zajednicom dobivaju širu sliku života mjesta.
Drugo izdanje Peškalune pokazalo je kako lokalna baština može postati živ sadržaj, a ne tek podatak iz povijesnih zapisa. Funtana je prostor Perila iskoristila upravo za ono čemu takve lokacije mogu najbolje služiti – da priče o ljudima koji su ondje živjeli budu ispričane na mjestu na kojem su se zaista događale. Pranje rublja, popravljanje mreža, briškula, preslica, ribarske priče i lokalna hrana možda pripadaju vremenu koje je prošlo, ali upravo ih ovakve manifestacije vraćaju među ljude i prenose novim generacijama. Peškaluna tako postaje više od ljetne fešte – ona je način da Funtana vlastitu prošlost pretvori u dio današnjeg identiteta mjesta.