Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu u suradnji sa Sveučilištem Jurja Dobrile u Puli uspješno je priveo kraju trogodišnji znanstveni projekt “Integrirani sustav uzgoja alternativnih vrsta školjkaša u uvjetima klimatskih promjena”, sufinanciran EU sredstvima iz Europskog fonda za regionalni razvoj u iznosu od 450 tisuća eura, od čega je bespovratnih preko 380 tisuća eura. U sklopu projekta nabavljena je i visoko sofisticirana istraživačka oprema vrijedna 150 tisuća eura koja će biti i dalje na raspolaganju znanstvenicima i studentima ovih dviju institucija.
Klimatske promjene dugoročna su prijetnja uzgoju školjkaša. Porast temperature mora,
smanjenje dotoka slatke vode, porast saliniteta te acidifikacija mora izrazito negativno utječu na uzgoj školjkaša, usporavajući i smanjujući njihov rast te povećavajući smrtnost. Posebno je ugrožen uzgoj kamenica, koje će u nekim područjima do kraja stoljeća jednostavno – nestati.
Porast temperature mora
Porast temperature mora pospješit će pojavu i širenje postojećih, ali i novih bolesti kod
školjkaša u uzgoju, dok porast prosječnih temperatura zraka značajno povećava rizik od
kvarenja školjkaša tijekom njihova skladištenja, distribucije i pripreme hrane.
Cilj projekta bio je učiniti uzgoj školjkaša u RH otpornijim na klimatske promjene te dugoročno održivim, te predložiti konkretne mjere prilagodbe kojima će se spriječiti ili umanjiti opisani negativni učinci promjene klime na uzgoj te s njima povezani negativni učinci na zdravlje ljudi kroz promjene u tehnologiji i uvođenjem novih vrsta školjkaša u marikulturnu proizvodnju.
Na projektu je radio istraživački tim od 16 znanstvenika s PBF-a i Odjela za prirodne i zdravstvene studije Sveučilišta u Puli, a aktivno su konzultirani i brojni gospodarstvenici i stručnjaci koji se bave marikulturom. Ključni zaključci projekta predstavljeni su na završnoj konferenciji na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu dana 16. siječnja 2023. godine.
Probiotici u uzgoju školjkaša
Voditeljica projekta, prof.dr.sc. Jadranka Frece istaknula je iskustva Laboratorija za opću mikrobiologiju i mikrobiologiju namirnica PBF-a u razvoju novih proizvoda, posebice
biokonzerviranja i autohtonih starter kultura čije istraživanje i razvoj omogućuju očuvanje
kvalitete i posebnosti hrvatskih tradicionalnih proizvoda. Probiotičke bakterije mogu se
koristiti i u ostalim gospodarskim granama, a primjer za to je primjena probiotika u uzgoju
školjakaša u uvjetima klimatskih promjena a što podupiru dobiveni rezultati ovog projekta.
Frece je podsjetila na važnost očuvanja posebnosti hrvatskih proizvoda zbog čega je formirana hrvatska banka autohtonih starter kultura i probiotika PBF-a koje Fakultet može ponuditi gospodarskim subjektima u razvoju proizvoda, od klasičnih fermentiranih do novih
funkcionalnih koji su trenutno izrazito traženi na tržištu.
Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, dr.sc. Mario Šiljeg izjavio je kako u sklopu Sheme za jačanje primijenjenih istraživanja za mjere prilagodbe klimatskim promjenama u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020 odobreno ukupno tek 25 istraživačkih projekata. Spadamo među tri europske zemlje koje su najviše izložene klimatskim promjenama: Hrvatska uz Češku i Mađarsku bilježi najveće štete od posljedica klimatskih promjena po glavi stanovnika, izjavio je Šiljeg i nadodao kako Ministarstvo planira nastaviti s projektima edukacije o klimatskim promjenama, programima financiranja primijenjenih istraživanja radi jačanja spoznaja o utjecaju klimatskih promjena i razvoja mjera koje će omogućiti smanjenje ranjivosti i jačanje otpornosti ranjivih sektora.
Župan Šibensko-kninske županije dr.sc. Marko Jelić je također istaknuo važnost ove vrste
projekata uz nadu za daljnjim suradnjama budući da veliki broj školjkaša živi u Prokljanskom jezeru u blizini Skradina koji su također izloženi negativnom utjecaju klimatskih promjena.
Prilagodba novim uvjetima
Dr.sc. Ivan Güttler, zamjenik glavne ravnateljice Državnog hidrometeorološkoga zavoda
objasnio je utjecaj klimatskih promjena na okoliš i zabrinutost zbog povećanja temperature
zraka i posljedično temperature mora. Pobrojao je i mjere ublažavanja odnosno prilagodbe i
naglasio kako je ovaj projekt odličan primjer koji nudi primjere prilagodbe postojećim i
budućim nepovoljnim uvjetima.
Konačno izv.prof.dr.sc. Mauro Štifanić, dr.sc. Iva Čanak te dr.sc. Ines Kovačić na Završnoj
konferenciji su prezentirali rezultate projekta:
• istraživački tim PBF-a izolirao je, identificirao i karakterizirao potpuno nov probiotički soj,
izoliran iz češljače – lat. Aequipecten opercularis, koja je odabrana kao potencijalna
alternativna vrsta školjkaša u akvakulturi. Novi probiotički soj potpuno je istražen i zadovoljio je niz sigurnosnih, tehnoloških i funkcionalnih kriterija. Posebno se istaknula snažna antimikrobna aktivnost otkrivenog soja prema najčešćim patogenima.
• Primjena navedene bakterije u uzgoju školjkaša, posebice u uvjetima klimatskih promjena polučila je iznimne rezultate, jasno vidljive iz smanjenja mikroorganizama uzročnika kvarenja što otvara brojne mogućnosti primjene ovog soja ne samo u akvakulturi nego i u bio konzerviranju.
• Kako pokazuju rezultati rada Istraživačkog tima Sveučilišta u Puli primjena novog probiotika rezultirala je pozitivnim učincima na prirast i kondicijski indeks školjkaša, a kada su se eksperimenti proveli u uvjetima klimatskih promjena rezultati su pokazali povoljne trendove koji uistinu otvaraju brojne mogućnosti i stvoren je prostor za nadogradnju i prijavu novih projekata u kojima bi se ispitala proizvodnja u većim mjerilima te ispitala otpornost kontinuiranog uzgoja u, nažalost neizbježnim, uvjetima klimatskih promjena.