Voće se može kalemiti ili “cipati” tokom cijele godine, a nekako je najbolje vrijeme za to kraj zime i početak proljeća. Idealno vrijeme primjerice za kalemljenje trešnji i višnji je od kraja siječnja pa do kraja ožujka, kruški, šljiva, dunja, marelica, breskvi i mušmule od početka ožujka do početka travnja, a jabuka od sredine ožujka do sredine svibnja.
Najbolje je voće kalemiti po napola oblačnom vremenu i kad je postotak vlage u zraku viši. Nikako nemojte voće kalemiti kada pada kiša, kada je prejako sunce, na temperaturi ispod nule ili kada jako puše vjetar. Idealna temperatura za kalemljenje je između 5 do 10 stupnjeva °C.
Plemke se uzimaju s vrha stabla
Cijepljenjem ili kalemljenjem na odabranu podlogu voćka dobiva odgovarajuću rodnost, bujnost, kvalitetu ukorjenjivanja, prilagodljivost različitim klimatskim uvjetima i vrstama tla te povećanu otpornost na bolesti i štetočine u tlu. Obično se plemke uzimaju sa zdravijih i rodnijih stabala voća. Najbolje je uzimati plemke s jugoistočne strane krošnje, a po mogućnosti s vrha stabla, a izbjegavati plemke s niskih grana, koje se nalaze do same zemlje. Najbolje je za kalemljenje koristiti svježe plemke.
Spašavanje stare šljive
Ovaj postupak primjenjivali su još stari Kinezi, Egipćani, Feničani, te Rimljani, koji su o tome i pisali. Do danas je opisano oko 137 različitih načina oplemenjivanja, a najviše se primjenjuje tek desetak načina. Najčešće se vrši cijepljenje na klin, u krunu, na trokut, zakrpom, u prsten, sedlasto cijepljenje i okuliranje.
A kako se kalemi voće u Vodnjanu pokazao nam je Andrea Manzin koji nam je pokazao kako će spasiti jednu staru šljivu. Veli nam da su Istrijani po starim običajima kalemili voće uvijek 23. veljače.