“Organski uzgoj voća i povrća u Hrvatskoj i ruralni razvoj“ naslov je predavanja koje je 10. studenog održao na Fakultetu ekonomije i turizma “Dr. Mijo Mirković” u Puli dr. sc. Armano Srbljinović. Predavanje je u sklopu projekta Zelena knjižnica organiziralo Društvo bibliotekara Istre, Sveučilišna knjižnica i Fakultet ekonomije i turizma “Dr. Mijo Mirković”.
U izlaganju su se razmotrile poveznice organskog uzgoja voća i povrća s ruralnim razvojem. Autor je objasnio što ga je motiviralo na bavljenje tom temom, te je dao kratak pregled istraživačkih pristupa razvoju zajednica, s posebnim naglaskom na neoendogenom razvoju.
Srednji put
– Neoendogena razvojna paradigma nastoji ponuditi svojevrstan „srednji put” između endogenog, „samodostatnog” razvoja, koji može odvesti u autarkičnost, i egzogenog, „perifernog” razvoja, čiji rezultati ne doprinose uvijek u dovoljnoj mjeri razvoju zajednice na čije se resurse oslanjaju. Dok endogeni razvoj karakterizira usmjerenost na ponajprije vlastite unutarnje resurse, i posljedično manjak interakcija s „vanjskim svijetom”, pri egzogenom su razvoju interakcije često suviše jednosmjerne i znaju se svesti na crpljenje resursa iz „perifernih”, ruralnih zajednica prema urbanim središtima. Srž neoendogenog razvoja jest razvoj primjeren cjelovitosti lokalne zajednice, kao i zahtjevima da se zajednice u ruralnim ili prometno teže dostupnim područjima razvijaju održivo, kombinacijom unutarnjih i vanjskih resursa i snaga, te barem približno sumjerljivo urbanim, metropolitanskim područjima, poručio je Srbljinović.
Izvijestio je i o rezultatima izvornog kvalitativnog istraživanja, objavljenima u časopisu Journal of Rural Studies. Istraživanje je provedeno u sklopu znanstvenoistraživačkog projekta „Socioekonomski čimbenici mikro i malog poduzetništva u ekološkoj proizvodnji hrane”, pod vodstvom izv. prof. dr. sc. Jasmine Božić s Odsjeka za Sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, uz financijsku potporu Sveučilišta u Zagrebu.
Model samopomoći
– Rezultati pokazuju da se organski uzgoj voća i povrća u Hrvatskoj za sada uglavnom zasniva na modelu samopomoći, koji je nužno ograničen i od kojega je teško očekivati snažniju aktivaciju lokalnih resursa na dobrobit šire zajednice. Skicirat će se načini na koje bi se trenutno prevladavajući model samopomoći mogao proširiti prema neoendogenom modelu, te će se dati inicijalne preporuke o tome kako bi se taj proces mogao intenzivirati, istaknuo je Srbljinović.
Inače, Srbljinović je diplomirao je matematiku, magistrirao računalne znanosti, a doktorirao sociologiju na Sveučilištu u Zagrebu. Podulju karijeru u državnoj službi završio je vlastitom voljom i prebacio se na manje siguran, ali više ispunjavajući put nezavisnog istraživača. Širokih je znanstvenih interesa koji, među ostalim, obuhvaćaju socioekonomske aspekte organske poljoprivrede, zadružne modele organizacije, te neoendogeni razvoj. Surađivao je na više znanstvenih projekata Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Član je istraživačke grupe SECOND (SocioEconomic Conditions of Organic Neoendogenous Development, https://second.ffzg.unizg.hr/). Hobistički i krajnje nepretenciozno, zajedno s obitelji, nedavno je počeo eksperimentirati s organskim uzgojem u malom obiteljskom vrtu i voćnjaku nedaleko Karlovca.