Dvodnevna konferencija „3. Dani poljoprivrede, ribarstva i šumarstva“ u Puli dovela je državni vrh koji je obećao niz paketa poticaja hrvatskoj poljoprivredi. Tako je predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković, pozvao je poljoprivrednike da nastave sa svojim vrijednim i nezamjenjivim radom kako bi iskoristili sve potencijale, razvijali proizvodnju i povećavali izvoz jer su, kako je naglasio, hrana i prehrambena sigurnost u krizi važnije nego ikada. Nadalje, Plenković je u obraćanju sudionicima podsjetio na pakete mjera vrijedne 26 milijardi kuna koji uključuju i mjere za ratare, stočare i ribare te ostale dionike koji se bave proizvodnjom i preradom hrane.

–Naš jesenski paket za poljoprivredu je težak oko pola milijarde kuna i to kroz potpore, zamrzavanje cijena i povećanje količine plavog dizela i kroz ograničenje cijene struje i plina, rekao je Plenković napomenuvši da je u ovom trenutku dizel jeftiniji za oko dvije kune nego bi bio da se cijena slobodno formira na tržištu te dodao da je plavi dizel je još jeftiniji. Istaknuo je kako je u ovim okolnostima poljoprivreda uz energetiku žila kucavica društva.

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković je rekla kako su u proteklom razdoblju kroz mjere Programa ruralnog razvoja ugovorene potpore ili su sufinancirani projekti u vrijednosti od 828 milijuna kuna, pri čemu je, prema njezinim riječima, do danas za projekte ruralnog razvoja isplaćeno više od 650 milijuna kuna. Vučković je najavila gradnju ribarske luke u Puli u narednom programskom razdoblju.

Predsjednica Odora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir sudjelovala je na konferenciji u svojstvu izaslanice predsjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića.

–U javnosti često nema dovoljno razumijevanja za aktivnosti koje se provode u sektoru poljoprivrede i potporama koje se za tu namjenu izdvajaju, a nerijetko se zaboravljaju i izazovi koje je ne samo pred naše, već i pred europske poljoprivrednike stavila COVID kriza, rast cijena energenata, kriza u Ukrajini, nestabilnosti na geopolitičkom planu, ali i utjecaj klimatskih promjena, upozorila je Petir. Zahvalila je poljoprivrednicima što unatoč svim izazovima i dalje proizvode hranu i čuvaju ruralni prostor, ali i Ministarstvu poljoprivrede te Vladi Hrvatske na dosadašnjim intervencijama i financijskim potporama za hrvatske poljoprivrednike i ribare, koje su, kako je naglasila, osigurane u okviru proljetnog i jesenskog paketa pomoći.

–Nažalost, dobre poteze Vlade nisu pratili svi akteri u lancu opskrbe hranom te je bilo vidljivo po cijenama hrane na policama trgovina da neki trgovački lanci ne igraju fair play. To je tema kojoj se svi moramo više posvetiti i pokušati je riješiti kroz politički dijalog, a ako bude potrebno i postrožavanjem Zakona o suzbijanju nepoštenih trgovačkih praksi, rekla je Petir. Dodala je kako hrvatskoj poljoprivredi do 2027. godine na raspolaganju stoje sredstva veća od pet milijardi eura, a Strategijom razvoja hrvatske poljoprivrede do 2030. godine i nacionalnim Strateškim planom u okviru Zajedničke poljoprivredne politike planirane su mjere koje bi trebale potaknuli poljoprivrednike na stvaranje proizvoda s dodanom vrijednošću i ruralna područja učiniti privlačna za život za sadašnje, ali i za nove stanovnike sela.

Petir je pozvala da se podrži Inicijativa Odbora za poljoprivredu za propisivanje jasnih, preciznijih i obveznih pravila za standardizaciju kvalitete hrane koja se nudi na hrvatskom tržištu te da se ojačaju kontrole i monitoring hrane, a sve kako bi se osigurala dostupnost kvalitetne i zdravstveno ispravne hrane za građane i zaustavila nelojalna konkurencija prema hrvatskim proizvođačima.

–Za naše nacionalne interese moramo se boriti i o njima raspravljati, a pri tome treba uključiti cijeli sektor odozdo prema gore kao i stručnjake, razmatrati sve mogućnosti i vidjeti kako zauzeti najbolju poziciju. U kontekstu europskih politika koje se odnose na poljoprivredu, ali i na šumarstvo, proaktivnim pristupom i aktivnim sudjelovanjem u njihovom kreiranju, možemo postići najviše, zaključila je Petir dodavši kako samo zajedničkom i međusektorskom suradnjom, ali i višeizvorskim financiranjem aktivnosti našoj poljoprivredi i ruralnim područjima možemo osigurati bolju perspektivu.

Po završetku Konferencije dodijeljeni su ugovori u vrijednosti 106 milijuna kuna kojima se potiče modernizacija poljoprivredne proizvodnje s naglaskom na korištenje obnovljivih izvora energije i naprednih tehnologija u šumarstvu te za razvoj infrastrukture važne za opstojnost hrvatskih ruralnih područja.