VIJEĆE MINISTARA U BRUXELLESU

Početkom tjedna u Bruxelesu je održano vijeće ministara poljoprivrede i ribarstva Europske unije. Na njemu je sudjelovao i hrvatski ministar. Na sastanku Vijeća predstavljen je program rada malteškog predsjedništva koje je 1. siječnja preuzelo šestomjesečno predsjedanje Vijećem. Naglasak je stavljen na prioritete u poljoprivrednom sektoru kao što su stanje na tržištu, budućnost zajedničke poljoprivredne politike, pojednostavljenje zajedničke poljoprivredne politike, međunarodna trgovina te prilagodba poljoprivrede klimatskim promjenama. Najavljen je rad na većem broju propisa iz područja ribarstvene politike, od kojih je za Hrvatsku najvažniji propis koji se odnosi na donošenje višegodišnjeg plana upravljanja malom plavom ribom u Jadranu.  Hrvatska je podržala prioritete iz programa malteškog predsjedništva.

Komisija je predstavila rezultate studije o kumulativnom učinku trgovinskih koncesija iz ugovora o slobodnoj trgovini između EU i trećih zemalja o kojima se trenutno pregovara ili se planiraju u budućnosti. Ministar Tolušić u raspravi je naglasio kako studija u velikoj mjeri predstavlja teoretsko razmatranje mogućih ishoda sklapanja trgovinskih sporazuma prema metodologiji koja ima ozbiljna ograničenja. Studija ne uključuje učinak necarinskih barijera, posebice sanitarnih i fitosanitarnih mjera koje mogu potpuno poništiti dogovorene trgovinske koncesije. Isto tako, studija nije uključila elemente zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla, s obzirom na to da je politika kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda sastavni dio zajedničke poljoprivredne politike i važan je element trgovinskih sporazuma.

Komisija je predstavila izvješće o provedbi takozvanog mliječnog paketa, odnosno skupa mjera koje se primjenjuju od listopada 2012. s ciljem stabilizacije tržišta mlijeka i mliječnih proizvoda. Države članice su ukazale na potencijal udruživanja proizvođača u proizvođačke organizacije, pa se stoga u zaključku izvješća predlažu aktivnosti informiranja o prednostima udruživanja u proizvođačke organizacije.

Slovenija je zatražila dodatnu točku vezanu uz problematiku Terana, a povod ovom zahtjevu je odluka Komisije da donese delegirani akt kojim će se hrvatskim proizvođačima omogućiti da u okviru zaštićene oznake izvornosti „Hrvatska Istra“ označavaju nazivom „Teran“ vina proizvedena iz istoimene sorte.

DEJAN ŽIDAN – slovenski ministar poljoprivrede

Teran je zaštićeni naziv za vino koje se već stoljećima proizvodi na Krasu od grožđa sorte refošk. Na Krasu je 75% vinograda zasađeno refoškom zato zaštićena oznaku porijekla Teran ima izvanredno povijesno, kulturno i ekonomsko značenje, a u ovom osjetljivom pograničnom području, koje je kroz povijest prošlo mnoga društvena i politička previranja.

Proizvodnja vina na 450 Ha s godišnjom proizvodnjom od milijun litara, za Sloveniju je jako važna jer je vino Teran dio slovenskog identiteta i kulture, simbol borbe  s teškim uvjetima proizvodnje i prkosa škrtoj prirodi.

 

PČELARSTVO U EU

Europska komisija objavila je izvješće kojim se analizirala primjena nacionalnih pčelarskih programa koje se iz proračna Europske unije godišnje financira s 33 milijuna eura. Izvješće se odnosi na pčelarske godine 2013., 14. i 15.

S proizvodnjom od otprilike 250 000 tona godišnje, EU je drugi najveći svjetski proizvođač meda nakon Kine. Ipak u Europskoj Uniji ne proizvodi se dovoljno meda za zadovoljavanje vlastite potrošnje. Stopa samodostatnosti iznosila je 2015. otprilike 60 %. Najveću proizvodnju meda imaju Rumunjska, Španjolska, Mađarska, Njemačka i Italija. Europska unija je najveći svjetski uvoznik meda. 2015.uvezeno je oko 200 000 tona meda, od čega je polovica iz Kine a ostatak iz Meksika i Ukrajine. Izvezeno je tek 20 000 tona na tržišta koja traže visokokvalitetni med.

Prema podacima iz programa za razdoblje 2014.-2016. u EU je bilo 15 milijuna i 700 tisuća košnica što znači da se broj košnica povećava za razliku od broja pčelara koji je u padu. Razlog je što pčelare koji napuštaju sektor zbog starosti, ne zamjenjuju novi pčelari.

PODMJERA 6.3

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je natječaj za podmjeru 6.3. „Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava“. Korisnici ove potpore su mala poljoprivredna gospodarstava upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava. Za natječaj je rezervirano otprilike 151 milijun i 200 tisuća kuna, a potpora po korisniku iznosi 113 tisuća kuna. Zahtjevi za potporu mogu se početi popunjavati i podnositi u AGRONET-u od 27. veljače do 27. ožujka. Više informacija o natječaju možete saznati na stranici agencije za plaćanja u poljoprivredi.

Komentiraj