Svečanim programom koji će se održati u srijedu, 26. studenoga 2025., u hotelu Valamar Diamant u Poreču, Institut za poljoprivredu i turizam obilježit će 150. obljetnicu postojanja. Službeni dio započinje u 10:00 potpisivanjem sporazuma o suradnji s bratimljenim institutima, nastavlja se okupljanjem uzvanika u 11:00 te svečanom sjednicom u 11:30 u dvorani Magnolia, uz izvođenje državne i istarske himne, govore predstavnika Grada Poreča, Istarske županije, Vlade RH, HAZU-a i strukovnih institucija, glumačku točku o Carlu Huguesu, projekcije filmova o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti Instituta te dodjelu povelja, priznanja, zahvalnica i plaketa. Program zatvara glazbena točka „Terra magica“ u izvedbi zbora Umjetničke škole Poreč.
Instituta, poručuju iz Poreča, ne bi bilo da nije vinogradarstva. Krajem 19. stoljeća pepelnica, peronospora i filoksera desetkovale su istarske vinograde i ugrozile jedan od glavnih izvora prihoda. Odgovor je bila odluka da se tradicija spoji sa znanošću: 1875. u Poreču nastaje Pokrajinska vinarsko-voćarska stanica, preteča današnjeg Instituta za poljoprivredu i turizam. Od tada do danas, kroz četiri države, dva svjetska rata i niz reformi, osnovna misija ostaje ista – istraživati, obrazovati i prenositi znanje u praksu.
Prvi dom stanice bio je bivši samostan sv. Franje, s podrumom i laboratorijem na rivi te pokusnim zemljištem od osam hektara, kojem se ubrzo pridružuje i zemljište u Pazinu. Zahvaljujući pokroviteljstvu markiza Giampaola Polesinija, u Poreč stižu prve sadnice autohtonih i uvezenih sorata, godišnje se proizvodi i do 50.000 sadnica vinove loze, a započinje i sustavna obnova vinograda nakon filoksere.
Dolaskom Carla Huguesa 1883. razvija se škola u kojoj učenici danju rade u vinogradu, a navečer uče u laboratoriju. Njegov nasljednik Giovanni Battista Cucovich širi imanje, gradi novu zgradu na rubu Poreča te pokreće modernije pokuse. Pokreće se i časopis „L’Istria Agricola“, prvi stručni list za poljoprivredu u Istri, a porečka sortna vina već početkom 20. stoljeća osvajaju priznanja, uključujući nagradu za izvrsnost u Bruxellesu 1935. godine.
Ratovi prekidaju rad, ali ga ne gase. Nakon 1945. Institut se ponovno obnavlja, širi školsko dobro, uvodi nastavu na hrvatskom jeziku i razvija laboratorije, podrum i biblioteku. Pedesetih godina provode se prva sustavna istraživanja autohtonih sorata, gnojidbe i rezidbe, a 1961. se osniva Viša poljoprivredna škola, prva takve vrste u Hrvatskoj.
Krajem 1970-ih i 1980-ih jača znanstveni rad, otvaraju se savjetodavne službe, provode pokusi sa sortama žitarica i stočarskim selekcijama, obnavlja se zgrada i organizira Izložba vina Istre i Hrvatskog primorja. Godine 1989. Poljoprivredno znanstveni centar izdvaja se u Institut za poljoprivredu i turizam, a 1996. postaje javni znanstveni institut Republike Hrvatske.
Danas Institut, s pokusnim poljoprivrednim imanjem, podrumom „Minivinifikacija“ i šest specijaliziranih laboratorija, zapošljava 75 stručnjaka te provodi istraživanja u području poljoprivrede, prehrane, turizma i održivog razvoja. Sto pedeset godina nakon što je nastao kao odgovor na krizu vinogradarstva, Institut ostaje simbol Istre koja je iz loze naučila da se raste tako da korijenje bude duboko – a pogled čvrsto usmjeren naprijed.