Na porečkom Institutu istražuju kako kominu maslina, problematičan nusproizvod prerade, pretvoriti u siguran i vrijedan resurs za poljoprivredu nakon zakonskih promjena iz 2025. godine
Komina maslina, nusproizvod prerade maslina, posljednjih je godina postala sve izraženiji problem u zbrinjavanju, a nove zakonske mogućnosti uvedene 2025. dodatno su otvorile pitanje njezine sigurne primjene u poljoprivredi. Upravo zato na Institutu za poljoprivredu i turizam u Poreču provode istraživanja koja bi trebala dati konkretne odgovore može li se komina, nakon odgovarajuće obrade, korisno vratiti u proizvodni ciklus.
Projekt vodi dr. sc. Marko Černe, viši znanstveni suradnik na Zavodu za poljoprivredu i prehranu Instituta, a provodi se u sklopu programa Hrvatske zaklade za znanost. U istraživanje je uključen i mladi istraživač Abdelaali Olcaid iz Maroka, dok se aktualni pokusi nadovezuju na ranije projekte i međunarodnu suradnju sa slovenskim institutom Jožef Stefan.
Svježa komina može biti rizična
Iako je bogata organskom tvari, komina u svježem stanju nije bez rizika. Sadrži ostatke ulja, fenolne spojeve, organske kiseline i ima kiseli pH, zbog čega može negativno utjecati na rast biljaka i mikrobiološku aktivnost tla.
„Komina u svježem stanju ima potencijalno fitotoksična i antimikrobna svojstva zbog prisutnosti ostataka ulja, fenolnih spojeva, organskih kiselina i kiselog pH. Takav materijal ne može se izravno primjenjivati na tlu jer može negativno utjecati na rast biljaka i mikrobiološku aktivnost tla. Upravo zato je nužna prethodna obrada, a kompostiranje se pokazalo kao jedno od najprihvatljivijih rješenja s ekološkog i ekonomskog aspekta“, rekao je Černe.
Kompostiranje u bioreaktorima i hrpama
Na Institutu se zato razvijaju učinkovite metode kompostiranja. U radu se koriste aerobni bioreaktori zapremnine po 500 litara, opremljeni sustavima za prisilno prozračivanje, mjerenje temperature i kisika te mehaničkim miješalicama.
Kompostna smjesa sastoji se od komine, strukturnih materijala poput slame te izvora dušika. Istraživači ispituju više varijanti, od osnovne smjese komine i slame do dodataka uree, ovčjeg i kokošjeg gnoja, kako bi pronašli optimalan omjer ugljika i dušika i osigurali što učinkovitiju razgradnju.
„Naš cilj je ubrzati proces biorazgradnje komine i pritom dobiti kvalitetan kompost koji se može sigurno koristiti u poljoprivrednoj proizvodnji. Korištenjem bioreaktora s kontroliranim uvjetima praćenja temperature, vlage i aeracije možemo značajno unaprijediti učinkovitost kompostiranja“, kazao je Černe.
Osim u bioreaktorima, kompostiranje se provodi i u statičnim kompostnim hrpama kako bi se rezultati mogli lakše prenijeti u praksu kod maslinara. Prema dosadašnjim iskustvima, optimalno trajanje procesa iznosi oko pet mjeseci, dok prirodna razgradnja komine može trajati i do četiri godine.
Pokusi na kupusu, endiviji, krumpiru i luku
Poseban dio istraživanja odnosi se na primjenu svježe komine i komposta u uzgoju različitih kultura. Na pokusnom imanju Instituta ovoga se proljeća sade presadnice ranog kupusa na parcelama tretiranima različitim vrstama komposta od komine maslina, ali i na tlu na koje je aplicirana svježa komina.
Pokus uključuje više tretmana. Uz svježu kominu, primijenjena su i tri komposta s različitim udjelima dušika: osnovna smjesa komine i slame, ista smjesa uz dodatak uree te kompost s dodatkom ovčjeg gnoja. Cilj je utvrditi kako različiti sastavi utječu na svojstva tla, početni rast, razvoj i vitalnost biljaka.
U nastavku pokusa planirana je i sadnja endivije, a u drugoj godini ranog krumpira i luka, čime će istraživači moći pratiti ne samo neposredni učinak, nego i zaostalo djelovanje komine i komposta u tlu kroz vrijeme.
Posebno se prati zakonski dopuštena količina
Istraživači pritom vode računa o važećim ograničenjima unosa dušika u tlo, odnosno o granici od najviše 170 kilograma dušika po hektaru. U pokus je uključen i poseban tretman koji prati novi zakonski okvir, prema kojem je dopuštena primjena do 80 tona svježe komine po hektaru.
Upravo bi taj dio istraživanja trebao dati neke od najvažnijih odgovora za praksu, odnosno pokazati kako se zakonski dopuštene količine odražavaju na tlo i usjeve.
„Primjena svježe komine može imati negativne učinke ako se koristi u prevelikim količinama. Fitotoksičnost može dovesti do smanjenog klijanja i rasta biljaka, pa čak i do potpunog izostanka vegetacije. Iako male doze možda neće imati štetan učinak, potrebno je dodatno istražiti dugoročne posljedice i optimalne količine za sigurnu primjenu“, upozorio je Černe.
Cilj su jasne preporuke proizvođačima
Na Institutu ističu da je cilj istraživanja dati konkretne smjernice poljoprivrednicima i maslinarima te pridonijeti razvoju održivih praksi u gospodarenju organskim nusproizvodima.
„Ovo je prvi put da sustavno ispitujemo primjenu komposta od komine na više kultura kroz rotaciju. Cilj nam je utvrditi ne samo agronomski učinak, nego i dugoročni utjecaj na tlo. Time želimo dati jasne preporuke proizvođačima i doprinijeti održivijem gospodarenju nusproizvodima u maslinarstvu“, zaključio je.
Rezultati bi mogli biti važan doprinos razvoju kružnog gospodarstva u poljoprivredi, u kojem komina maslina više ne bi bila okolišni problem, nego vrijedan resurs.
