Najpoznatiji pjenušac je šampanjac koji je ime dobio po francuskoj pokrajini Champagne. Danas je naziv šampanjac pravno zaštićen i rezerviran isključivo za pjenušava vina proizvedena u toj francuskoj pokrajini. Pjenušava vina proizvedena u ostalim pokrajinama i zemljama mogu se označavati samo kao pjenušci.

Obitelj Peršurić je među prvima u Hrvatskoj započela s proizvodnjom pjenušca, još 1990. godine. Danas imaju kompletno automatiziranu proizvodnju. Godišnje proizvedu trideset do četrdeset tisuća boca, ovisno o berbi.

Pjenušac može biti proizveden klasičnom metodom, što znači da dozrijeva u boci odnosno charmat metodom kada se dozrijevanje odvija u tanku. A u skupinu pjenušaca često se svrstava i gazirano vino.

Vratimo se na klasičnu metodu, minimalan proces proizvodnje je oko tri godine od trenutka berbe do plasmana na tržište. Upravo se na rozeu berbe 2013. odvaja kvaščev talog od pjenušca.

Interes za proizvodnjom pjenušaca povećao se zadnjih nekoliko godina. Većina vinara ima bar jednu etiketu pjenušca.

Nepoznavanje priče o pjenušcima i navika Hrvata za ispijanjem otežavaju njegov plasman.

Za doček nove 2017. počastite se pjenušcem koji ćete malo više platiti. Ostavite malo za sutra, za nedjeljni ručak i popijte još koju čašicu. Možda vam se svidi i pjenušac postane piće kojim ćete se počastiti još koji put u godini.

 

Komentiraj