Od 1. srpnja primjenjivat će se Nitratna direktiva Europske unije čija je svrha zaštita voda od onečišćenja, uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla. Prema kriterijima Istra spada u takozvana ranjiva područja, te će se morati primjenjivati ama baš sve mjere i propisi.
Pristupanjem naše zemlje Europskoj uniji obvezali smo se provoditi Nitratnu direktivu, prema kojoj od srpnja rukovanje nitratima ne smije ići na štetu okoliša. Primjerice stajski gnoj u obliku kakav je bio, uz staje, propusne končimaje, pa i na njivama postat će prošlost, trebat će ga po kriterijima Europske unije zbrinuti. Pod nadzorom su sva organska i anorganska gnojiva.
Mali poljoprivrednici s nekoliko krava koji nisu, a niti kane urediti gnojišta neće se moći prilagoditi Odluci, čime će biti uskraćeni za poticaje. A što je s velikim stočarima u čijim se štalama dnevno proizvede i do tri prostorna metra gnoja.
Svako Pravilo ima izuzetke pa tako i za Istru vrlo stroga Nitratna direktiva. Visoka stelja pod nekim se uvjetima tolerira i u Europskoj uniji.
Nakon četverogodišnje prilagodbe ili neprilagodbe, činjenja ili ne činjenja približava se 1. srpanj kada se Nitratna direktiva mora početi primjenjivati.
Što će se činiti do krajnjeg roka za primjenu Nitratne direktive, hoće li on biti produžen ili hoće li država pomoći svoje stočare kojih je svakog dana sve manje. O tome članovi Udruge proizvođača kravljeg mlijeka traži žuran razgovor s ministrom poljoprivrede Tomislavom Tolušićem.