Istarski vinari tvrde da je teran istrijan još otkako je na snagu stupila zabrana korištenja imena teran za hrvatska vina. Trogodišnja bitka pomalo se bliži kraju.

Problemi oko terana započeli su 2013. godine, ulaskom Hrvatske u Europsku Uniju. Slovenija je 2000. godine zaštitila kraški teran kao autohtoni slovenski proizvod. Ulaskom u Europsku Uniju zaštitu za teran prenijeli su u europski sustav zaštite autohtonih proizvoda. Danas, gotovo 4 godine kasnije, čeka se pozitivno riješenje za hrvatsku stranu. Hrvatski vinari ipak će moći koristiti ime teran.

Teran, sorta vina uvrštena je na sortnu listu Svjetske organizacije za vino te je priznata zakonodavstvom Hrvatske od 1991. godine, ali i ranije u pravnim aktima bivše države. Hrvatska je zatražila pravo za nastavak korištenja naziva Teran kod označavanja hrvatskih vina, a taj  je zahtjev bio obrazložen velikim brojem povijesnih i tehničkih dokaza.

Zbog neriješenog problema između dvije države, na manifestaciji Vindel u Mariboru u listopadu prošle godine, istarskog je vinara posjetila slovenska inspektorica i s njegovog štanda uklonila vino Barbarossa sorte teran.

Nezadovoljni uredbom o zabrani prodaje terena vina od istoimene sorte, istarski vinogradari i vinari nisu krčili vinograde, prestali proizvoditi, pa ni piti teran. I danas se od lanjske berbe nalazi u bačvama kod većine vinara, članova Vinistre. Tako je i u podrumu obitelji Arman. Oni se dobro sjećaju obrazloženja u povlačenju terana s polica ljubljanskog Mercatora.

Franko Radovan također nije krčio vinograd, nada se kako to neće činiti niti poradi zlatne žutice. Uz grožđe teran čije se vino zove teran raspolaže s refoškom od kojeg se unas pravi vino refošk, u Sloveniji teran.

Za istrijane, uvijek će biti teran, a sad valja pričekati drugi tjedan kada bi se trebao usvojiti delegirani akt Europske komisije, kojim se pojašnjavaju uvjeti pod kojima se naziv teran, kao naziv vinske sorte, može koristiti kod označavanja hrvatskog vina zaštićene oznake izvornosti “Hrvatska Istra”.

Komentiraj