Prošli smo tjedan putovali Europom. U tri dana, posjetili smo tri europske zemlje, Latviju, Njemačku i Grčku, zajedno s još dvadesetak novinara iz zemalja članica Europske Unije. Započinjemo s Latvijom. U Nigrandeu smo posjetili mladog pčelara Kristsa.
160 kilometara zapadno od Rige, u mjestu Nigrande, nalazi se poljoprivredno gospodarstvo dvadesetgodišnjeg Kristsa Eberlinsa. Jedan od najvećih i najmlađih pčelara u pčelinjaku je od malih nogu. S pčelarstvom se u obitelji započelo sredinom devetnaestog stoljeća, ali nakon sovjetske okupacije Latvije započeli su ispočetka. Od jedne košnice, koliko su imali 1999. godine, došli su na 360 košnica. Mala proizvodnja u kontekstu svjetske proizvodnje, prosječna za Europu, za Kristsa je zadovoljavajuća.
U Latviji ima oko 4 000 aktivnih pčelara i 2945 službeno službeno registrirahih pčelinjaka. 40% pčelinjaka ima 1 do 14 košnica, 25% 15-29 košnica, 20% 30-49 košnica, 10% 50-99 košnica, a samo 2% 100-149 košnica i 3% 150 košnica.
Predstavnik Europske komisije u Latviji, Martins Zemitis naglašava dugu tradiciju pčelarstva u Latviji. Puno je pčelara hobista koji imaju jednu, dvije ili tri košnice, ali djelatnost se proširuje. Kristsov pčelinjak s 360 košnica može se razmatrati kao gotovo modernizirana razina pčelarstva. Ljudi se specijaliziraju ne samo za proizvodnju meda, nego i za proizvodnju peludi, saća, voska i svijeća. Veća je mogućnost zapošljavanja s više aktivnosti. Puno je pčelara u Latviji, ali većina ima manju proizvodnju. Puno je malih poljoprivrednika za koje je pčelarstvo samo hobi ili jedna od aktivnosti kojom se bave. Danas u Latviji ta tradicionalna aktivnost prolazi promjene i modernizaciju.
Krists proizvodi cvijetni med, a pčele su pozicionirane na dvadesetak lokacija. U dobroj godini, moguće je dobiti 30 kilograma po košnici. Osim meda, tu su i saće i pelud. Ističe kako je ove godine dobra situacija na tržištu. U Latviji proizvodimo med za svoje tržište. Mi izvozimo med, ali cijena je veliki razlog. Zadnjih godina pčelari rade za baltičko tržište, Estoniju, Latviju i Litvu, ali izvozimo saće i pelud u naše susjedne zemlje. Ove je godine dobra situacija na tržištu meda. Veleprodajna cijena je 3,5 Eura po kilogramu, a cijena meda u staklenkama je viša. Mi pakiramo sve.
Modernizacija pčelinjaka obitelji Eberlins započela je kad su dobili Europske novce. Oko devet tisuća Eura dobiveni kroz Leader projekte utrošili su modernizaciju pogona. Kupljene su nove košnice, mehanizacija za vrcanje meda, topljenje voska te pakiranje.
U Latviji, poljoprivreda dobiva najveća sredstva iz EU fondova. Kroz razne fondove, u sedmogodišnjem razdoblju investirano je 1,7 milijardi Eura.
Poljoprivreda je važan sektor gospodarstva, donosi 5% dok je EU prosjek 2% proračuna. Poljoprivreda u Latviji dobiva najveća sredstva od EU fondova. Sredstva su podijeljena na dva područja, jedno je izravno plaćanje poljoprivrednicima po hektaru, a drugo je modernicazija opreme, za jačanje proizvodnje. Ta su dva područja su zanimljiva za mlade poljoprivrednike, vodeći program za seljenje iz gradova u ruralne sredine. Ovaj pčelinjak koji smo vidjeli je jedan primjer ove potpore – Ističe Martin Zemits.
Poljoprivredni sektor u Latviji iznosi oko 5% BDP-a, a zapošljava 8% radne snage. Kroz EU fondove gospodarstva se moderniziraju, potiče se veća proizvodnja, uključenost mladih i ostanak, odnosno povratak iz grada na selo.