Otočje Brijuni broji 14 otoka i otočića. Ovo je jedan od najpoznatijih nacionalnih parkova u Hrvatskoj, a osim po dugoj i zanimljivoj političkoj povijesti, specifičan je i po tome što se ovdje nalazi najsjevernija plantaža mandarina.  Martina Kolić brine se o nasadima mandarina, o vinogradima i o hortikulturi na dijelu otočja Brijuni koji je u vlasništvu države.

Unshiu, sorta mandarine koja ovdje prevladava podrijetlom je iz Azije, a u 18. stoljeću Isusovci su je prenijeli u Španjolsku. Starost stabala na Brijunima nije službeno potvrđena. Starosna dob mandarina na otoku Vangi nije sto posto poznata iz razloga što ne postoji ni jedan zapis o tome. Međutim razgovarajući sa starijim djelatnicima ustanove NP Brijuni koji su ovdje proveli cijeli svoj radni vijek, došli smo do spoznaje da su mandarine sađene sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Uzimajući u obzir taj podatak možemo reći da su stare oko četrdeset godina, kaže Martina. Otočje Brijuni poznato je po svojoj mikroklimi, ovdje uspijevaju sorte koje nisu tipične za sjevernija područja. Od voća, ovdje rastu još i kiviji, kruške, šljive, limun, pa i egzotične sorte poput kumkvata i feijoe​.

Najveći neprijatelji mandarina su suša i  hladnoća. Na Brijunima ovo voće nema takvih problema. Čeka se berba mandarina s dviju plantaža – na Vangi i Galiji, a onda mandarine kreću na put. Procjenjujemo da će ovogodišnji urod biti od tone i pol do dvije tone mandarina. Mandarine su u vlasništvu Republike Hrvatske te se dogovorno s vlasnikom mandarine daruju raznim domovima i bolnicama te sličnim institucijama koje vode brigu o djeci i osobama lošijeg zdravstvenog i socijalnog stanja, objašnjava Nikola Brščić, voditelj rezidencijalnih objekata Brijuni i Hvar, Državne nekretnine d.o.o.

Komentiraj